Poja?alo

Da li je moguće izlečiti društvo koje je decenijama potiskivalo svoje traume? U 337. epizodi Pojačala, Ivan razgovara sa Tijanom Mirović o njenom ranom pozivu za psihologiju, iskustvu odrastanja devedesetih, studijama i prvim profesionalnim koracima u školi, kao i o putu od akademije do pokretanja sopstvenog savetovališta. U središtu razgovora je tema traume: kako je razumemo lično i kolektivno, kako se prepliće sa našim razvojem i društvenim kontekstom, te koji integrativni terapijski i edukativni pristupi mogu da pruže stvarnu promenu. Govori se i o volontiranju i društvenom aktivizmu, o potrebi za solidarnošću i podrškom ranjivim grupama, uz širu refleksiju o cikličnim društvenim krizama na ovim prostorima. U završnici epizoda otvara pitanje kako mentalno izdržati produžene krize i kako zajednica može da odgovori, nudeći lične uvide i praktičnu nadu da se pomak gradi kroz terapiju, edukacije i javan razgovor. O čemu smo pričali: - Najava razgovora - Početak razgovora - Kad porastem biću - Formativne godi

Kako izgleda put od crtanja na papiru do VR projekata za najveće developere? U 336. epizodi Pojačala Ivan razgovara sa Nebojšom Zaklanom, arhitektom, suosnivačem i direktorom Case 3D i direktorom Sooade, o njegovom putu kroz kreativne uloge i preduzetništvo na preseku arhitekture, 3D-a i tehnologije. Razgovor prati odrastanje devedesetih, formiranje senzibiliteta za strip, gejming i tehnologiju, te studije arhitekture, uz prelazak sa analognog crtanja na digitalne alate. U fokusu je evolucija Case 3D: od klasičnih vizuelizacija ka real-time okruženjima, uz prihvatanje Unreal Engine-a i rane VR projekte, što je kompaniji dalo prednost u razvoju interaktivnih alata za nekretnine. Epizoda osvetljava kako su vizuelizacije od „lepih slika“ za marketing prerasle u konkretne alate za odlučivanje i prodaju, uz uvid u procese, tim i rast kompanije. Ton je prijateljski i analitičan: od uvodnog okvira o promenama struke i ambiciji priče Case 3D, do praktičnih lekcija o partnerstvu, istraživanju i razvoju i dugoročnom r

Kako izgleda put od beogradske sale do svetskog trona? U 335. epizodi Pojačala, Ivan razgovara sa Sonjom Vasić o njenom životu, karijeri i vrednostima koje su je oblikovale. Ova epizoda predstavlja Sonju ne samo kao jednu od najuspešnijih srpskih košarkašica, već i kao izuzetno autentičnu i samosvesnu ličnost. Kroz opušten i iskren dijalog, Sonja govori o svom odrastanju u Beogradu, odnosu sa porodicom, prvim sportskim koracima, ulozi oca kao trenera i podršci sestre, kao i o izazovima s kojima se suočavala na putu od školske sale do vrha evropske i svetske košarke. Posebno je naglašena njena unutrašnja borba sa povredama, periodi sumnje i preispitivanja, ali i proces sazrevanja koji ju je, uprkos teškim trenucima, doveo do vrhunskih rezultata. Razgovor ide daleko izvan sportskih dostignuća i medalja, već otvara i teme porodičnog balansa, majčinstva, lične discipline, odnosa prema neuspesima i ponovnom građenju identiteta nakon završetka karijere. Epizoda nosi duh topline, iskrenosti i sirovih uvida u to šta

Tri decenije Beograda, muzike i sporta – sažeto kroz iskustvo jednog čoveka. U 334. epizodi Pojačala Ivan Minić razgovara sa Ivanom Lončarevićem, čovekom koji već decenijama vodi paralelne karijere: sportski komentator i novinar sa jedne, a graditelj alternativne muzičke scene kroz Pop Depresiju sa druge. Lončarević otvara ključne prelomne tačke svoje priče, od preko 1600 snimljenih epizoda i formata, do toga kako je Pop Depresija izrasla iz radijske emisije u izdavačku kuću i koncertnu praksu, prateći autore poput Ane Ćurčin, Kralja Čačka, Gazorpazorpa i Prototipa te energiju pokreta Hali Gali. Govori o mentorstvu i tome zašto se karijera ne gradi instant receptima, o realnosti komentarisanja iz skučenih kabina i vrednosti pripreme, kao i o Beogradu i sceni kroz tri decenije. Rezultat je sažet, iskren i koristan vodič kroz istrajnost, ukus i odgovornost prema zajednici. O čemu smo pričali: - Najava razgovora - Početak razgovora - Kad porastem biću - Velikani fudbala - Sportski velikani - Sport nekad i sad

Kako nastaje slobodna misao u zarobljenom društvu? 333. epizoda Pojačala donosi Ivanov razgovor sa Vukašinom Milićevićem – teologom, piscem i javnim intelektualcem, o njegovom životnom putu, obrazovanju i radu u crkvi i akademiji. Kroz lične priče iz detinjstva i mladosti, Vukašin govori o tome kako je odrastao između crkve, istorije i nauke, o prelomnim trenucima koji su ga oblikovali i o ličnim traženjima između ekstremizma, vere i stvaralaštva. Razgovor se dotiče i šireg društvenog i istorijskog konteksta – od pitanja nacionalizma i univerzitetske autonomije, preko odnosa religije i nauke, do kritičkog sagledavanja društvenih promena u poslednjih nekoliko decenija. Epizoda otkriva slojevitu priču o čoveku koji uvek ide protiv linije manjeg otpora i pokazuje da teologija, filozofija i književnost mogu biti deo istog traganja za smislom i istinom. Teme u epizodi: - Najava razgovora - Početak razgovora - Kad porastem biću - Put do teologije - Povratak matematici i fizici - Priča o istoriji - Studiranje teo

Kako izgleda kad porodična tradicija od 50 godina postane tvoja svakodnevica? U ovoj epizodi Pojačala, Ivan razgovara sa Vladimirom Marinkovim - advokatom, predavačem i naslednikom porodične tradicije koja traje više od pola veka. Razgovor kreće od detinjstva i prvih dečačkih snova, preko odrastanja u burnim devedesetim i odluke da ipak zakorači u pravo, pa sve do njegovih današnjih profesionalnih angažmana i pogleda na advokaturu. Kroz priču se provlače teme izbora životnog puta, izazova studiranja prava i pravosudnog ispita, ali i sećanja na dedu Veljka Guberinu, legendu srpske advokature. Marinkov deli iskustva iz sudnica, govori o značaju dostojanstva advokata, o umeću oratorstva i o tome koliko je važno upoznati klijenta kao osobu, a ne samo kao predmet postupka. Osim karijernih prekretnica, epizoda otvara i intimniji pogled na njegov razvoj, od radoznalog dečaka koji rastavlja elektroniku i otkriva programiranje, do advokata koji balansira tradiciju i savremene izazove, naročito u oblasti zaštite ljuds

U drugom delu razgovora sa Milovanom Dekićem otkrivamo kako izgleda svet korisničkog istraživanja u industriji video igara i kako se ta disciplina razvijala u Nordeusu tokom protekle decenije. Milovan nas vodi kroz svoje početke, potragu za znanjem i praksama u vreme kada gotovo da nije bilo izvora, saradnju sa britanskim Player Research timom i prve eksperimente testiranja igara. Govori o tome kako se postavljaju i proveravaju hipoteze da bi se unapredilo igračko iskustvo, kako se beleže i tumače reakcije igrača – od fokusa do zevanja – i kako se pronalazi ravnoteža između zabave, profita i dugoročne relevantnosti. Kroz razgovor se otvaraju teme kulturnih razlika među igračima, različitih gejmerskih motivacija i načina na koji agilni timovi, vođeni znatiželjom i podacima u realnom vremenu, prilagođavaju proizvode milionima ljudi širom sveta. Ovo je priča o spajanju sociologije, psihologije, dizajna i tehnologije u stvaranju igara koje ljudi žele da igraju godinama. O čemu smo pričali: - Najava razgovora - P

Kako radoznalost može da postane tvoja karijera? U 330. epizodi Ivan razgovara sa Milovanom Dekićem – User Research Lead-om u Nordeusu, koautorom bestseler knjige „Design Thinking – kako da stvarate proizvode koje ljudi žele“ i jednim od pionira UX istraživanja u mobilnim igrama na ovim prostorima. Ovo je prva od dve epizode koje će biti posvećene Milovanovom životu i karijeri. Kroz otvoren i živ razgovor, Dekić deli svoj put od detinjstva u Vranju, opsesije muzikom i košarkom, preko školskih izazova i otkrivanja strasti za učenjem, do studija političkih nauka i akademske karijere, koju je napustio zbog nedostatka praktične primene istraživanja. Govori o svojim formativnim iskustvima, važnosti izlaska iz zone komfora, prototipisanju i eksperimentisanju, mentalitetu prema greškama i neuspehu, kao i o lekcijama iz bihevioralne ekonomije koje primenjuje u radu. Epizoda je bogata primerima iz prakse, pričama iz muzičke i omladinske subkulture 90-ih i ranih 2000-ih, ali i uvidima o tome kako posmatranje korisnika

Tržište ti je protiv tebe. Sistem ne postoji. A ti i dalje praviš knjige. Kako? U 329. epizodi Pojačala, Ivan razgovara sa Borisom Maksimovićem, osnivačem izdavačke kuće Imprimatur iz Banjaluke, koji se ističe kao jedan od retkih izdavača u regionu s jasnim uredničkim konceptom i autentičnim pristupom. Kroz razgovor Boris otkriva kako je iz sveta lekture i prevođenja, bez ikakvog predznanja o tržištu, pokrenuo Imprimatur — prvo kao pomoć mladim piscima, a zatim kao ozbiljan izdavački poduhvat koji danas objavljuje i regionalne i svetske autore. Osim o izdavaštvu, Boris otvoreno govori o teškom periodu traženja posla nakon studija, frustracijama u formalnom obrazovanju, paradoksima tržišta rada na Balkanu, kao i o izazovima distribucije i e-trgovine u postjugoslovenskom prostoru. Dotiču se i velikih razlika u tržištima, nedostatka infrastrukture, uloge tehnologije u širenju kulture, kao i ličnih fascinacija koje oblikuju Borisov rad i identitet. O čemu smo pričali: - Najava epizode - Početak razgovora - Kad

Zašto Srbi ne vole osiguranje i kako nas to na kraju skupo košta – otkriva Štedljivko! U ovoj epizodi Pojačala, Ivan Minić razgovara sa Đorđem Nedeljkovićem, ekonomistom, stručnjakom za osiguranje i pokretačem popularnog Instagram naloga „Štedljivko“. Kroz ličnu i profesionalnu priču, Đorđe otkriva kako je od potpune odbojnosti prema industriji osiguranja postao njen vatreni zagovornik, ali pod svojim uslovima, kroz edukaciju i transparentnost. Govori o svom detinjstvu u Mionici, školovanju, prvim poslovima, kao i izazovima u javnim nabavkama i tranziciji ka preduzetništvu. Centralna tema razgovora jeste značaj „finansijske higijene“, posebno u domenu osiguranja života, imovine i putovanja, ali bez prodaje, već kroz otvaranje važnih pitanja o ličnoj odgovornosti, planiranju i zaštiti budućnosti. O čemu smo pričali: - Najava razgovora - Početak razgovora - Kad porastem biću - Srednja i stručna škola - Studenski dani - Priča o osiguranju - Rana karijera - Zašto osiguranje - Stanje osiguranja kod nas - Najčeš

Epizoda koju ćete započeti sa osmehom, a završiti u tišini. U ovoj epizodi Pojačala, Ivan Minić razgovara sa Stefanom Markovićem – novinarom CINS-a, autorom i koautorom narativnih podkasta Glasna žica i Tragovi, bivšim reperom i čovekom koji je odlutao iz sveta književnosti u svet istraživačkog novinarstva, i ostao da se tu bori mikrofonom i rečima. Kroz iskren i duhovit razgovor, Stefan otkriva svoj put od klinaca sa spuštenim pantalonama i rimama iz Niša, preko rep scena i studentskih lutanja, do ozbiljnog bavljenja društveno važnim temama. Govori o svojim počecima u Južnim vestima, o važnosti zanatskog pristupa novinarstvu i kako se istraživačko novinarstvo razlikuje od svakodnevnog izveštavanja. Delimo priče o pretnjama, o upornosti, o pokušajima da se svet učini makar malo razumljivijim – pa makar to bio svet pun apsurda i praznih obećanja. Stefan priča o tome kako su nastali Tragovi – potresni istraživački podkast koji dokumentuje tragične događaje poput Ribnikara, Malog Orašja, Dubone i rudarske nesre

Mislila je da nikad neće raditi u marketingu – danas gradi zajednice za najveće developer alate. U 326. epizodi Pojačala gostuje Milica Maksimović, stručnjakinja za developer marketing i suosnivačica platforme Literally. Njena priča je sve samo ne linearna: od ljubavi prema engleskom jeziku i snova o karijeri bubnjarke, preko rada u prosveti i metodike koja ju je trajno udaljila od nastavničkog poziva, pa sve do, po njenim rečima "slučajnog" ulaska u svet tech startapa i developer zajednica. Razgovor sa Ivanom vodi nas kroz Milicine rane profesionalne borbe, ali i kroz složeni pejzaž rada sa inženjerskim publikama. Saznajemo kako se gradi zajednica, kako se komunicira sa najtežim tržištem, i zašto developer alati danas nose najviše povraćaja investicije. Milica objašnjava kako izgleda autentična marketinška komunikacija u svetu gde je cinizam uobičajen, a poverenje teško stečeno. Epizoda osvetljava i razlike između rada u bootstrap okruženju i korporativnog fintech-a, govori o burnoutu, ulozi mentora i tome

Misliš da si avanturista? Čekaj da čuješ koliko je puta Snežana izgubila GPS, telefon i živce – a ipak našla put do kraja sveta. U završnoj epizodi četvorodelnog serijala, Ivan i Snežana zatvaraju krug koji je počeo na krajnjem jugu Južne Amerike i završio se gotovo pet godina kasnije на obalama Prudhoe Baya na Aljasci. Snežana nas vodi kroz sirovu Patagoniju, gde orkanski vetrovi ruše kamionete i teraju biciklistu da se drži za ram bicikla da ga ne obori, preko šljunkovite Carretere Austral i andskih ledenih prevoja koje je prelazila noseći teret u tri navrata. Preživljavanje najgorih dana pandemije zaglavljena u Čileu, visinski šok u Peruu, plovidba Amazonskom rekom među kokoškama i svinjama, Kolumbija, Ekvador i nacionalni parkovi u Sjedinjenim Državama koji oduzimaju dah. Epizoda je emotivno gust destilat priča o upornosti, strahu, nepoznatom, humanosti i prkosu. Ako ste sanjali da pobegnete od rutine, spremite se: Snežanini detalji o vetrovima, karantinima, pampama, alpaka‐karavanima i beskrajnim autop

Od pustinje Gobi do japanskih kampova i severnokorejskih puteva. U 324. epizodi podkasta Pojačalo, Ivan još jednom razgovara sa Snežanom Radojičić u trećem delu sage o njenim neverovatnim avanturama širom sveta. Ova epizoda vodi nas na izuzetno lično i uzbudljivo putovanje: od surove pustinje Gobi, gde je doživela svoj prvi (i poslednji) pokušaj pljačke, preko solo pedaliranja kroz Tajland, Vijetnam i Istočni Timor, pa sve do Japana – zemlje koja ju je osvojila gotovo nadrealnom čistoćom i tišinom. Snežana otvoreno priča o životu na točkovima, o kulturnim šokovima, o štednji koja nije beda, i o tome kako je u Kini završila u školi sa 72 đaka u razredu, borila se sa birokratijom i izbegla ozbiljne posledice zbog "pogrešne" boje kose. Tu su i fizički izazovi – poput diskus hernije i planinarenja kroz Kirgistan, ali i vrhunac putovanja: tura biciklom kroz Severnu Koreju, pod strogom kontrolom, u zemlji gde pasoš vidiš samo kad ulaziš i izlaziš. Iskreno, neuvijeno, uz obilje fascinantnih detalja i lucidnih opse

Kako izgleda kad ti se bicikl raspada usred Kazahstana, a kineski firewall ti ne da ni da pošalješ ‘živa sam’ poruku? U drugoj epizodi serijala o Snežani Radojičić Ciklonomad, Ivan zajedno sa gošćom otvara onu tačku na mapi gde je „put oko sveta“ zaista počeo. Od prvog autostoperskog busa ka Bratislavi, botel-prenoćišta na Dunavu i vožnje kroz slovačke i rumunske Karpate, preko ljubavnog i logističkog kraha s prvim saputnikom, slušaćemo kako se ideja bez novca i „ženske same na drumu“ pretvorila u stvarnost. Snežana govori o strahu koji se topi u šatoru pored puta, o gostoprimstvu koje je spasilo njenu solo vožnju kroz Tursku i Gruziju, te o važnosti svake sitne donacije koja je davala vetar u leđa kada su računi za Infostan i vizne takse pretili da je vrate kući. Drugi čin vodi nas ruskim stepama do Kazahstana, Kirgizije i neostvarenog sna o Pamir Highway-u: bicikl koji se raspada, rovovske vožnje pod 50-stepenim vetrom, vojska koja „ljubazno moli“ da napustiš zemlju, a potom i granični prelaz dug kilometa

"Sa 40 godina je rasprodala sve što ima i krenula biciklom oko sveta - ali pre toga je živela život koji bi većinu slomio." U 322. epizodi Pojačala Ivan je ugostio Snežanu Radojičić, poznatiju kao "Ciklonomad" U prvoj od dve epizode sa ovom autorkom, profesorkom i ženom koja je prešla više od 100.000 kilometara biciklom kroz pedesetak zemalja, vraćamo se unazad – u godine pre nego što je spakovala život u bisage i krenula na put oko sveta. Snežana nas vodi kroz svoje detinjstvo na Banovom brdu, mladalačke snove i prve velike poraze - školske, porodične i društvene - koji su oblikovali njen identitet. Govori otvoreno o tome kako je rasla u radničkoj porodici, kako je kao dete želela da postane "nastavnica... ili Tito", kako je izgubila veru u društveni sistem koji ju je oblikovao, ali i kako se u svemu tome rađala pisac u njoj. Epizoda nas vodi kroz godine školovanja, studiranja književnosti, prvih poslova, pokušaja i promašaja, kao i ključnog otkrića da može i mora živeti od pisanja ako želi da ostane vern

Kovalska otkriva kako je od gaming videa došla do vođenja najvećeg YouTube festivala na Balkanu – i zašto veruje da svako ima svoj prostor online! U 321. epizodi Pojačala Ivan razgovara sa Milicom Leštarić, poznatijom kao Kovalska⁩ – prvom ženskom YouTube zvezdom Balkana koja je svojim radom i upornošću otvorila vrata digitalnog stvaralaštva za čitavu generaciju mladih kreativaca. Ovo nije samo priča o uspehu na internetu, već duboko iskren razgovor o tome kako se YouTube scena razvijala od entuzijazma do ozbiljne industrije, šta se dešavalo iza kulisa organizacije najvećih YouTube okupljanja poput Balkan Tube Festa, kao i kako se lični snovi i strasti spajaju sa realnošću i tržištem. Milica i Ivan vode vas kroz njenu transformaciju od deteta fasciniranog orijentalnim plesom do preduzetnice i organizatorke velikih događaja, osvetljavajući pri tome kako je digitalni svet evoluirao na Balkanu – od skrivenih username-ova do pune sale Sava centra. Njihov razgovor je opušten, ali temeljno analitičan; pun anegdot

Kako izgleda karijera jednog dizajnera koji kroz svaki piksel spaja umetnost i život? U 320. epizodi Pojačala, Ivan je ugostio Igora Adamovića, grafičkog i veb dizajnera, osnivača studija Control Creative iz Beograda i jednog od najprepoznatljivijih autora na domaćoj sceni. U povodu obeležavanja 25 godina karijere, Igor deli priče o svojim počecima u Majdanpeku, profesionalnom sazrevanju i prelasku iz analogne u digitalnu eru dizajna. Razgovor osvetljava njegov specifičan pristup vizuelnim komunikacijama i filozofiju koja kombinuje strast, instinkt i minimalističku estetiku. Poseban deo epizode posvećen je Igorovoj velikoj ljubavi prema muzici i radu na omotima za vinile, gde su se dizajn i zvuk neraskidivo spojili. Igor otkriva kako je kroz dizajn imao priliku da sarađuje sa umetnicima različitih muzičkih žanrova i kako mu je ta saradnja omogućila da izrazi svoju kreativnost na najdublji način. O čemu smo pričali: - Kad porastem biću - Majdanpek i kraft piva - Školski dani - Studentski dani - Prva zaposlen

Od 23. bloka do digitalnog sveta šaha – priča o disciplini, borbi i inovaciji. U 319. epizodi Pojačala, Ivan razgovara sa Lenom Govedaricom – međunarodnom šahovskom majstoricom, sudijom, trenerkom, preduzetnicom i osnivačicom platforme OutpostChess. Lena nas vodi kroz svoj fascinantan životni put – od devojčice iz 23. bloka koja je sanjala da postane fudbalerka, preko takmičarke na međunarodnim šahovskim prvenstvima, do liderke u svetu digitalne šahovske tehnologije. U razgovoru koji obuhvata detinjstvo, sportsko i akademsko odrastanje, profesionalne izazove i razvoj biznisa, Lena iskreno deli kako izgleda život žene u šahovskom svetu, kako balansira između brojnih uloga, i zašto je šah više od igre – to je disciplina, psihološki izazov i prostor za inovaciju. Dotaknute su i teme poput razvoja veštačke inteligencije u šahu, razlike između tradicionalnog i modernog pristupa igri, iskustva sa međunarodnih turnira, kao i ideje koje stoje iza nastanka OutpostChess-a. Lena otvoreno govori i o pritiscima, neuspesi

20 minuta na sceni. Niko se ne smeje. Kako zaista izgleda stand-up karijera? U 318. epizodi Pojačala, Ivan nastavlja razgovor sa Aleksandrom Aškovićem Kojotom – ali ovoga puta u potpuno drugačijem tonu. Umesto digitalnog marketinga i YouTube strategije, tema je stand-up komedija, Aškovićev lični hobi i strast. Kroz opušten i duhovit dijalog, Ivan i Kojot vode slušaoce na svojevrsno putovanje kroz istoriju i razvoj stand-up komedije – od američkih legendi poput Richarda Pryora, Georgea Carlina i Robina Williamsa, do današnjih crowdwork fenomena kao što su Matt Rife i Andrew Schulz. Razgovaraju i o lokalnoj sceni, počecima stand-upa kod nas, Ben Akibi, roast kulturi, ali i ličnim iskustvima Aškovića na sceni – uključujući i trenutke potpune tišine pred publikom. Epizoda obiluje referencama, anegdotama, ličnim uvidima i neočekivano ozbiljnim zaključcima o slobodi izražavanja, kreativnosti i potrebi da se zadrži autentičnost u humoru. Uz dozu tvrđeg humora i iskrenih osvrta, ova epizoda je istovremeno edukativna